Dug Središnje države i Ukupni vanjski dug RH

DUG SREDIŠNJE DRŽAVE

U listopadu je unutarnji dug središnje države povećan za 884,9 milijuna kuna do razine od 54,6 milijardi kuna, uslijed novih kreditnih zaduženja kod poslovnih banaka. Kako se država u 2005. godini ne zadužuje na inozemnim tržištima, inozemna komponenta duga, od ožujka kada su otplaćene euroobveznice, stagnira na razini od oko 50 milijardi kuna.

U odnosu na kraj 2004. godine, unutarnji dug središnje države je u listopadu 2005. godine porastao za 32%, dok je inozemni dug smanjen za 7,7%. Ukupni je dug na osnovi toga porastao za 9,1%, što je 5,1 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

INOZEMNI DUG RH

Nakon tri mjeseca pada, bruto inozemni dug RH je u listopadu 2005. godine porastao za 0,6% do iznosa od 24,2 milijarde eura. Taj je rast temeljen na novom zaduženju poslovnih banaka (za 296 milijuna eura), dok su svi ostali sektori smanjili razinu inozemnog duga.

U prvih deset mjeseci, bilježi se trend sporijeg rasta ukupnog bruto inozemnog duga u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čemu je primarno pridonio sektor države, a u manjoj mjeri i banaka. Država je, naime, jedini sektor u tom razdoblju koji je smanjio razinu inozemnog duga (za 4,1%), dok je doprinos poslovnih banaka stabilizaciji ukupnog duga bio samo u usporenju rasta inozemnog zaduživanja (za 2,8 postotna boda).

S druge strane, stabiliziranju ukupnog inozemnog duga najmanje pridonosi tzv. ostali domaći sektor (gospodarstvo), koji se nominalno zadužio 17,5% više nego u istom razdoblju prošle godine, te dug na osnovi inozemnih ulaganja (transakcije između vlasnički povezanih subjekata), čiji je rast viši za 7,4 postotna boda nego u istom razdoblju prethodne godine.

S druge strane, stabiliziranju ukupnog inozemnog duga u ovoj godini, najmanje pridonosi tzv. ostali domaći sektor (gospodarstvo), koji se nominalno zadužio 20,4% više nego u istom razdoblju prošle godine, te dug na osnovi inozemnih ulaganja (transakcije između vlasnički povezanih subjekata), koji je porastao dva puta više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prilozi:

Dug središnje države (xls) 
Stanje ukupnog vanjskog duga na kraju razdoblja (xls)
Struktura inozemnog duga prema sektorima i projekcijama otplate (xls)