Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u razdoblju I-IX 2005.

U relativno stabilnom makroekonomskom okruženju hrvatski su poduzetnici, u prvih devet mjeseci 2005. godine, ostvarili pozitivne poslovne rezultate. Naime, poslovna klima je sve bolja, posluje se sve racionalnije, obaveze prema dobavljačima sve se više izvršavaju, bilježi se rast investicija i zaposlenosti.

Iz analize poslovanja poduzetnika iščitava se i dinamičnije poslovanje koje se izražava kroz nešto brži rast prihoda (11,0%) od rashoda (10,8%). Odnosno, ostvareni ukupni prihodi od 373 milijarde kuna veći su za 6,5% od ukupno ostvarenih rashoda pa je pokrivenost rashoda prihodima veća za oko 3,5% nego što je bila u 2004. godini.

Sve djelatnosti osim ribarstva ostvarile su veće prihode nego rashode, pri čemu prerađivačka industrija ostvaruje 26,3% ukupnih prihoda i isto toliko ukupnih rashoda. Trgovina, građevinarstvo i prijevoz, skladištenje i veze ostvaruju oko 54% ukupnih prihoda i ukupnih rashoda.Mada prihodi od prodaje u inozemstvu čine tek nešto više od 13% ukupnih prihoda ipak je vrlo važno da se bilježi brža dinamika rasta tih prihoda (17,3%) nego prihoda od prodaje roba i usluga na domaćem tržištu (9,0 %).

Kod pet djelatnosti bilježi se brži rast ukupnih prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok se kod ribarstva nastavlja prošlogodišnji trend pada prihoda (-15,2%). Kod rudarstva se situacija mijenja pa je u prvih devet mjeseci, za razliku od prethodne godine, zabilježen rast prihoda za 10,9% da bi rashodi istodobno nešto sporije rasli od prihoda 8,5%. Istodobno se kod građevinarstva bilježi sporija dinamika rasta prihoda dok je kod trgovine ta dinamika ostala na prošlogodišnjoj razini.

Kod prerađivačke industrije, koja ostvaruje više od četvrtine ukupnih prihoda i zapošljava oko 30% od ukupno zaposlenih, bilježi se brža dinamika rasta prihoda u odnosu na prethodnu godinu (12,4%), no rashodi su ipak rasli brže (13,2%). Njihov vrijednosni odnos ipak ostaje pozitivan, odnosno vrijednost ukupnih prihoda premašuje ukupne rashode za 5,4%.

Ukupni su rashodi poduzetnika, u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razoblje 2004. godine, rasli nešto brže pri čemu je natprosječan rast zabilježen kod materijalnih troškova (12,3%) i kod usluga (13,6%) na što je dijelom utjecao rast cijena naftnih derivata, a dijelom i porast gospodarskih aktivnosti.

U strukturi ukupnih rashoda najveći dio odnosi se na nabavnu vrijednost trgovačke robe (37%), zatim na materijalne troškove (20%), na troškove usluga (15%) te troškove plaća (13%).

Troškovi plaća povećani su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 8,7% uz povećanje broja zaposlenih za 4%. Prosječna mjesečna plaća iznosila je 3.777 kuna i realno je veća za jedan posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2004. godine.

Ukupne zalihe (sirovina, poluproizvoda, robe i gotovih proizvoda) kojima su poduzetnici raspolagali krajem rujna 2005. godine iznosile su 62 milijarde kuna, što je 13,2% više nego početkom godine. Najveći udio u zalihama i nadalje se bilježi kod zaliha trgovačke robe koje čine, već nekoliko godina unazad, oko 45% ukupnih zaliha. Ipak se udio tih zaliha tijekom devet mjeseci 2005. godine blago smanjio, a istodobno se povećao udio zaliha proizvodnje u tijeku koje bilježe i najveći rast u odnosu na početak godine (32%).

Pozitivni trendovi bilježe se i u pogledu izvršavanja obveza prema dobavljačima koji zaostaju za rastom potraživanja od kupaca. Najveća razlika kod tih obveza i potraživanja i nadalje postoji kod trgovačke djelatnosti što proizlazi iz samog načina trgovinskog poslovanja.

Unatrag nekoliko godina kontinuirano se smanjuje broj insolventnih pravnih osoba, iznos nepodmirenih obaveza kao i broj zaposlenih u tim pravnim subjektima. Tako je krajem rujna 2005. godine broj insolventnih pravnih osoba bio manji za 3.341, iznos nepodmirenih obveza za 2,1 milijardu kuna, a broj zaposlenih za 5633 osoba, u odnosu na kraj rujna 2003. godine.

Tijekom devet mjeseci 2005. godine ipak lagano raste broj insolventnih pravnih osoba, pa se krajem rujna bilježi 556 takvih pravnih osoba više u odnosu na kraj prethodne godine, dok je broj zaposlenih kod tih pravnih osoba veći za 62 osobe. Istodobno se smanjila vrijednost nepodmirenih obaveza za 283 milijuna kuna, odnosno za 2,5%. Najveći dio, odnosno 87,2% od ukupnih dospjelih nepodmirenih obaveza od 10,8 milijardi kuna, odnosi se na one koji se u evidenciji vode duže od godinu dana.

Premda se kod investicija u dugotrajnu imovinu bilježi nastavak sporije dinamike rasta iz prethodne godine, ipak su te investicije u prvih devet mjeseci 2005. godine veće za 3,2% u odnosu na isto razdoblje 2004. godine. Od ukupno 35,6 milijardi kuna koliko je uloženo u tom razdoblju, 63,1% odnosi se na privatno vlasništvo čije investicije su zabilježile i najveći rast (20,6%). Istodobno su investicije državnog sektora manje za 22,2% u odnosu na isto razdoblje 2004. godine, ali one još uvijek čine preko četvrtine ukupnih investicija hrvatskih poduzetnika.

Veliki poduzetnici koji u ukupnoj strukturi poduzetnika čine 1,4%, smanjili su u devetomjesečnom razdoblju 2005. godine ulaganja u dugotrajnu imovinu za gotovo 10%, ali njihova ulaganja još uvijek čine 54% ukupnih investicija hrvatskih poduzetnika.

Istodobno se kod srednje velikih i malih poduzetnika bilježi trend povećanja ulaganja u dugotrajnu imovinu (6,5% i 38,0%) pri čemu ulaganja malih poduzetnika čini preko 28%, a srednjih oko 18% ukupnih investicija.

U promatranom devetomjesečnom razdoblju najviše se ulagalo u građevine (42,2%), a zatim u opremu (40,3%).

Analiza investicija poduzetnika u dugotrajnu imovinu prema djelatnostima investitora pokazuje da je preko 36% poduzetnika u promatranom razdoblju manje ulagalo u dugotrajnu imovinu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To se odnosi prije svega na građevinarstvo, ribarstvo, prerađivačku industriju, rudarstvo, ali i na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb kao i na privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem.

Istodobno je najveći rast tih investicija zabilježen kod javne uprave iako se tu radi o relativno malim vrijednostima, zatim kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, poslovanja nekretninama i trgovini.

U prerađivačku industriju je tijekom devet mjeseci 2005. godine uloženo samo oko 5,9 milijardi kuna što čini 16,7% svih investicija poduzetnika u dugotrajnu imovinu. Te su investicije dakle, manje za oko 10% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine pa je i njihov udio u ukupnim investicijama smanjen za 2,4 postotna boda.

Prilog:

Finacijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2004. godini (xls)